17. DANAS JEDEMO PROTEINE drugi dio

ŠNICLE OD SOJE

Iako soja dobro dođe u trenucima prelaska na vegetarijansku prehranu, ne samo zato što oblikom i okusom podsjeća na meso, nego i zbog svoje hranjivosti, mnogi vegetarijanci s vemenom otkriju da im je soja jako teško probavljiva. Ipak, u hladne zimske dane nije loše obogatiti svoju prehranu sa malo jačom hranom.

Sastojci:

1 pakovanje velikih sojinih šnicli (dođe oko 8 velikih)

puter ili ulje

origano, bosiljak, lovorov list i so

Priprema (20 minuta):

U pola litre kipuće vode dodati začine, so i šnicle i pustiti da omekšaju (oko 10 minuta).

Šnicle rukom iscijediti.

Na teflon tavi otopiti malo putera i pržiti šnicle dok ne porumene. Prilikom prženja ih pritiskati za dno tave.

Na kraju se mogu preliti paradajz sosom (naročito ako će se pakovati u neke sendviče), bešamel sosom, pavlakom ili rendanim tvrdim sirom.

Soja je najpopularnija i jedna od najviše istraživanih mahunarki u svijetu. Ova ukusna namirnica uzgaja se preko 13 000 godina u Kini, a njena izvanredna svojstva tek su nedavno otkrivena na Zapadu.

Jedina je biljna namirnica koja sadrži sve esencijalne aminokiseline, bez kojih organizam ne može funkcionirati. Sojini su proteini po iskoristivosti potpuno jednaki proteinima životinjskog podrijetla, pa upravo iz tih razloga soja može ravnopravno sudjelovati u izgradnji proteina u ljudskom organizmu. Sadrži više proteina od kravljeg mlijeka, ali bez zasićenih masnoća i kolesterola.

U 100 g ima 416 kcal / 1739 kJ, od toga 36,5% proteina, 19,9% masti i 30,2% ugljikohidrata. Proteini soje smatraju se jednako vrijedni kao i proteini mesa. Naime, jedna šalica soje ima 774 kalorije, a osigurava 108% dnevnih potreba proteina i 5,4 g zasićenih masti.

Od vitamina, odličan je izvor tiamina (72,8% preporučenog dnevnog unosa), riboflavina (72,5% preporučenog dnevnog unosa) i folne kiseline (93,8% preporučenog dnevnog unosa), dobar je izvor vitamina B6 (29% preporučenog dnevnog unosa), pantotenske kiseline (15,9% preporučenog dnevnog unosa) i niacina (10,8% preporučenog dnevnog unosa). Sadrži i vitamine C, D, E i K, ali u manjim količinama.

Karakteristična je po povoljnom odnosu kalcija i fosfora, a isto tako je bogata kalijem, željezom, sumporom, manganom, natrijem, molibdenom, bakrom, borom, jodom, kobaltom i cinkom. Upravo zbog takvog sastava, soja je postala veoma važna biljka, jer ne postoji ni jedna biljka koja bi joj po svojoj vrijednosti i iskoristivosti mogla konkurirati.

U sojinu zrnu ima 17,7% ulja, koje sadrži čak 85% nezasićenih masnih kiselina. Probavljivost sojina ulja iznosi oko 94%.

3 komentara

Komentariši